Suočavanje s neizvesnošću u životu u kome su mnoge stvari van naše kontrole, podrazumeva način razmišljanja u posebno teškim okolnostima i pri susretu s nepoznatim.

Život je pun neizvesnosti i briga o budućnosti. Nijanse su samo u pristupu i načinu kako ih doživljavamo. “Ubi me neizvesnost”, ili “Ovo iščekivanje me izluđuje”, su izjave koje smo i sami bar jednom izgovorili.

Šta je neizvesnost?

Neizvesnost je stanje iščekivanja u kome nam je razvoj događaja i krajnji ishod nepredvidiv zbog neznanja, neiskustva, bezidejnosti ili pasivnosti. Životna neizvesnost nas tera da idemo napred i da stalno učimo i otkrivamo kako da izbegnemo neprijatnosti koje sa sobom donosi.

Neizvesnost - Ivo Andric

“Neizvesnost je imanje onih koji nemaju ništa i najveća nada onih koji nisu navikli na dobro u životu.” – Ivo Andrić

Suočavanje s neizvesnošću kao način življenja

Razlikujte neizvesnost od nesigurnosti

Iako nesigurnost (eng. insecure) može uključivati neizvesnost (eng. uncertain), ova dva osećanja se razlikuju po sledećem:

  • Osećati se nesigurno znači ne osećati se bezbedno zbog loših iskustava, predrasuda, manjka sanopouzdanja ili straha od negativnog ishoda.
  • Osećaj neizvesnosti je posledica nemogućnosti predviđanja usled hroničnog nedostatka ključnih informacija i sumnje u razvoj i ishod neke situacije u neposrednoj budućnosti.

Koja je razlika između nesigurnosti i sumnje u sebe?

  • Nesigurnost izvire iz straha od neadekvatnosti zbog loših iskustava u prošlosti.
  • Sumnja u sebe je više vezana za sadašnji trenutak i neizvesnost bliske budućnosti.

Da li grešimo kada se u tim situacijama oslanjamo na intuiciju?

U pozadini nesigurnosti su strah i anksioznost, koji deluju snažno i razarajuće, dok je intuicija (predosećaj) tiha i upozoravajuća poruka “iznutra” koja ima zaštitnu ulogu.

Intuicija koja kaže „Bilo bi dobro da ideš ovuda…“, je odgovor na nesigurno i neodređeno: „Možeš ići ovuda, a možeš i onuda…“. Na taj način intuicija pokušava da nas zaštititi od uzaludno ponavljajućih pokušaja da se opredelimo za nešto, ili nešto između.

Kako se nositi s neizvesnošću?

Nikada i nikome na svetu nije sve u životu išlo onako kako je prvobitno zamišljeno. Jednostavno nije moguće sve predvideti unapred i do kraja, jer nismo jedini koji imaju plan za nas.

Neizvesnost se javlja u situacijama koje uključuju nesigurne ili potpuno nepoznate informacije o mogućem razvoju događaja.

Neizvesne situacije su deo našeg svakodnevnog života, pa je jedino rešenje da rizikujemo, ili da se s njima suočimo i prilagodimo, odnosno naučimo kako da ih racionalno podnosimo.

Šta je rizik?

Rizik je deo neizvesnosti u kojoj je moguć neki loš ishod, neželjen efekat ili značajan gubitak. Osećaj neizvesnosti i rizik su tesno povezani – neizvesnost je veća, ako je rizik veći i obratno.

Helen Adams Keller - Izreka

Slika: Helen Adams Keller (27.06.1880 – 1.06.1968) američki pisac koja je od detinjstva bila slepa i gluva. Citat: “Život je ili smeo izazov ili ništa.”

Zašto ne volimo neizvesnost?

Permanentan strah i neizvesnost mogu nas zarobiti u kavez beskrajnih “šta će biti” i „šta ako”.

Svakodnevno suočavanje s neizvesnošću može isprovocirati dugotrajna negativna stanja kao što su stres, stalni umor, anksioznost i depresija.

Osobe koje preterano brinu o svemu, uglavnom su netolerantne prema neizvesnosti. Ljudi generalno vole da planiraju i da je sve predvidivo, kako bi izbegli moguće neprijatnosti.

Zato se postavlja pitanje: Kako da se suočimo sa svim tim životnim izazovima i postanemo otporni na neizvesnost, da bismo sačuvali naše mentalno zdravlje?

Uloga neizvesnosti u životu i kako živeti s njom?

Suočavanje s neizvešnošću prati nas na svakom koraku.

Primer iz svakodnevnog života:

Ako je neizvesno šta ćete sutra obući za odlazak na posao, s tim se možete izboriti na dva načina tako da:

  1. Napravite izbor odeće za više dana unapred, ili da
  2. Prihvatite da uvek imate dobre stvari za obući kada za to dođe vreme.

Prvo rešenje nije izbegavanje, već suočavanje s neizvesnošću i način za njeno prevazilaženje!

Mnogo toga u životu je nejasno, nepoznato ili nepredvidivo. Međutim, ljudska bića žele da se osećaju bezbedno i da imaju kontrolu nad svojim životom. Razlika je samo u tome koliko neizvesnosti pojedinci mogu da tolerišu.

Neki ljudi uživaju u tome da rizikuju i da žive po nepredvidivim scenarijima, dok se drugi toga prosto užasavaju.

Mnogi od nas koriste brigu kao mehanizam predviđanja i izbegavanja neprijatnih iznenađenja. Nažalost, zabrinutost ne daje kontrolu nad događajima koji se ne mogu kontrolisati.

Naprotiv, preterana briga samo poništava trenutke uživanja u sadašnjosti i iscrpljuje životnu energiju. Srećom, postoje zdravi načini da se nosimo s neizvesnostima, koji uključuju prilagođavanje našeg razmišljanja okruženju u kome živimo.

Ivo Andrić: “Suviše smo brinuli, trebali smo živeti”.

Za početak, krenite od ovih aktivnosti:

1.     Usredsredite se na stvari koje možete da kontrolišete

Bez obzira na Vaše strahove i date okolnosti, pokušajte da fokusirate svoj um na aspekte koji su pod Vašom kontrolom. Na primer, ako ste zabrinuti za svoje zdravlje, možete preduzeti akcije za smanjenje stresa, kontaktirati voljene osobe za podršku i aktivno upravljati svojim simptomima.

Naravno, okolnosti se razlikuju i možda ćete otkriti da u nekim situacijama, sve što možete da kontrolišete, jesu Vaš stav i emocionalni odgovor.

2.     Aktivno se nosite s emocijama

Kada su okolnosti izvan Vaše kontrole, lako Vas preplave strah i negativne emocije. Ako mislite da će prisiljavanje da budete pozitivni, dati najbolji ishod, imajte u vidu da Vas poricanje i potiskivanje emocija može učiniti još podložnijim stresu i omocionalnom sagorevanju.

Ako ne možete ništa drugo da uradite u vezi svojih emocija, pokušajte da se aktivno suočite s njima. Moguće je da smanjite stres i da se pomirite s okolnostima dok se borite sa izazovima.

3.     Preispitajte svoju potrebu za sigurnošću

Iako su nepredvidljive promene neizbežni delovi života, u pokušajima da izbegnete neprijatnosti možete da upadnete u sledeća scenarija:

  • Preterano tražite uveravanja od ljudi oko sebe, ili pokušavate da ih naterate da se promene kako biste njihovo ponašanje učinili predvidljivijim za Vas.
  • Odugovlačite donošenje odluka u nadi da ćete izbeći neizvesnost u ishod koji sledi.
  • Više puta proveravate stvari. Na primer, iznova i iznova pozivate telefonom, ili šaljete SMS poruke drugim osobama da biste bili sigurni da su bezbedni, itd.

Ovakvo ponašanje možete prevazići tako što ćete se zapitati: “Koje su prednosti i nedostaci moje (ne)sigurnosti?”

I odgovoriti: “Za svako moguće neprijatno iznenađenje, postoje i dobre stvari koje se takođe dešavaju. Suočavanje s tim može mi pomoći da naučim kako da se prilagodim, prevaziđem izazove i povećam svoju otpornost na neizvesnost!”

Istina: Koliko god pokušavali da se pripremite za svaki mogući ishod, život će naći način da Vas iznenadi. Jednostavno, loše stvari se ne događaju samo zato što su bile neizvesne!

Činjenica: Kada se suočite sa neizvesnošću, lakše ćete preceniti verovatnoću da će se nešto loše desiti i ojačati svoje sposobnosti da se odbranite ako se to zaista dogodi.

4.     Naučite da prihvatate neizvesnost

Bez obzira koliko se trudite da eliminišete sumnju i nestabilnost iz svog života, istina je da svesno ili nesvesno, prihvatate mnoge neizvesnosti svakog dana.

Na primer, kad god prelazite ulicu, sedate za volan automobila, ili jedete hranu za poneti, prihvatate neizvesnost verujući da je saobraćaj siguran i hrana bezbedna.

Jednostavno, kroz svakodnevno suočavanje s neizvesnošću, naučili ste da su šanse da se desi nešto loše minimalne, pa prihvatate rizik bez nekog velikog razmišljanja o sigurnosti.

5.     Identifikujte okidače svoje nesigurnosti

Mnoge neizvesnosti imaju tendenciju da se generišu same po sebi. Međutim, spoljni izvori mogu izazvati jake strahove i neizvesnost. Na primer, to mogu biti glasine i poluistine prilikom komuniciranja sa uznemirenim prijateljima, itd.

To je i najčešći razlog zašto toliko ljudi krene panično da kupuje sve i svašta kada čuju loše vesti — vide šta drugi rade i to aktivira njihove sopstvene strahove.

Ako poznajete svoje okidače, možete preduzeti mere da izbegnete ili smanjili njihov uticaj!

6.     Prepoznajte kada se zapravo kod Vas javlja potreba za sigurnošću

Potražite znakove da se osećate uznemireno. Možda ćete primetiti napetost u vratu ili ramenima, kratak dah, početak glavobolje ili osećaj praznog stomaka. Odvojite trenutak da zastanete i shvatite da imate potrebu za dodatnim uveravanjem ili nekom garancijom.

7.     Dozvolite sebi da osetite i proživite neizvesnost

Umesto da se upuštate u uzaludne napore da steknete kontrolu nad nekontrolisanim, dopustite sebi da iskusite nelagodnost neizvesnosti.

Kao i sve emocije, ako dozvolite sebi da osetite neizvesnost, ona će na kraju nestati. Fokusirajte se na sadašnjost i svoje disanje, prepustite se i prihvatite neizvesnost kao deo života.

Pokušajte da prebacite pažnju na ono što Vam se trenutno dešava. Svaki put kada se usmerite na sadašnjost, Vi dodatno osnažujete naviku da se oslobađate neizvesnosti.

8.     Upravljajte stresom i anksioznošću

Preduzimanje koraka za smanjenje ukupnog nivoa stresa i anksioznosti može Vam pomoći da prekinete spiralu negativnih misli, pronađete unutrašnji mir i bolje se nosite s neizvesnošću.

Većina ljudi su “robovi” navike. Kada stvari idu po planu, misle da imaju kontrolu. Ali kada ih život baci izvan koloseka, oni se osećaju anksiozno i pod stresom.

Ljudi različito reaguju na neizvesnost. Osobe sa većom netolerancijom na neizvesnost mogu biti sklonije lošem raspoloženju i negativnim osećanjima.

Razmislite i o sledećem:

  1. Ne potcenjujte svoje uspehe i razvijajte nove veštine:

Velike su šanse da ste prevazišli mnoge stresne događaje u prošlosti. Razmislite o tome šta ste sve radili, šta je bilo od pomoći i šta biste možda uradili drugačije ovog puta.

2. Usredsredite se na stvari koje su pod vašom kontrolom.

3. Izbegavajte sve što ne možete da kontrolišete.

4. Potražite podršku od ljudi kojima verujete.

5. Ne dozvolite da stres poremeti vašu zdravu dnevnu rutinu.

Tema: Suočavanje s neizvesnošću – ZAKLJUČAK

Neizvesnost je prirodan i neizbežan deo života. Vrlo malo toga u našim životima je sigurno i izvesno. I pored kontrole nad mnogim stvarima, ne možemo kontrolisati baš sve što se može desiti. Život je toliko nepredvidiv, da je nemoguće pripremiti se za svaki mogući scenario.

Niko ne može sprečiti neočekivano pa je suočavanje s neizvesnošću neizbežno. Međutim, ovi koraci koje sam naveo, mogu Vam pomoći da se bezbolnije suočite s mnogim nepredvidivim životnim izazovima.

Ako ne možete da podnosite neizvesnost, zatražite pomoć iskusnog psihoterapeuta koji će Vam pomoći da razvijete zdrave načine suočavanja s Vašim problemom.

Resursi:

Dr Radivoje Delić, psihoterapeut i klinički hipnoterapeut
Psihoterapija Beograd